Server Side Tracking: prednosti i nedostaci serverskog praćenja

Izvor: Google 

Ovdje prvenstveno mislimo na Adblockere, odnosno alate koji služe tome da blokiraju učitavanje raznih skripti (ne nužno samo prikaz oglasa, već i alata koji služe za praćenje korisnika).  Prema istraživanju, Adblocker barem jednom mjesečno koristi 42,7% posjetitelja. Naravno, u Hrvatskoj je situacija možda malo manje izražena, no to je u svakom slučaju velika brojka. Ukoliko je stvarno stanje i 20%, to znači da ⅕ prometa nećete imati zabilježenu unutar svojeg alata.
Server side tracking (SST) tu može pomoći jer se podaci šalju prema vlastitom serveru (zašto bi Adblocker blokirao vaš podatak?) nakon čega se podaci dalje mogu slati prema drugim servisima.

Brzina web stranice je ključan faktor korisničkog iskustva posjetitelja. U gornjem primjeru nije toliko izražen problem sa brzinom učitavanja sadržaja weba. No u situaciji kada ne koristimo 2 alata već njih 10 (recimo Mailchimp, TikTok, Twitter, LinkedIn itd.), možemo uvelike smanjiti količinu učitavanja nepotrebnih resursa.

To konkretno znači da ćemo učitati manje javascript kodova zbog čega će se stranica brže učitati krajnjem posjetitelju. Postoje razna istraživanja koliko brzina učitavanja stranice utječe na konverzije tako da ovo može biti jako bitna stavka. Također, kako se većina tih kodova učitava prilikom svakog loada stranice, olakšati ćemo si i resurse bandwidtha prema hosting provideru. To znači potencijalno smanjivanje troškova hostinga, ali i podršku za veći broj simultanih posjetitelja na webu.

SST dakle funkcionira na način da se potrebni podaci šalju prema internom serveru koji nakon toga šalje podatke dalje gdje treba. 

Do sada smo spomenuli samo da se učitava javascript kod nekog providera/alata na vašem webu. Dodatno, alati postavljaju 3rd party kolačiće na vašu web stranicu kako bi mogli pratiti određene aktivnosti posjetitelja što postaje sve izraženiji problem.

Preglednici ugrađuju obrambene mehanizme kako bi zaštitile prava svojih korisnika. Brave browser recimo u startu blokira veliku većinu nepotrebnih skripti. Safari je sa svojim ITP (intelligent tracking prevention) dizajniran kako bi poboljšao privatnost blokiranjem kolačića trećih strana koji identificiraju i prate korisnike na različitim web stranicama. Također, Safari limitira trajanje 3rd party kolačića na maksimalno 7 dana. Drugi preglednici će također sve više i više blokirati razne stvari koje će onemogućiti točno praćenje.

Kod SST, kolačiće koje postavljate unutar preglednika su 1st party umjesto 3rd party. To omogućuje postavljanje dugotrajnih kolačića što je izrazito bitno kada korisnici imaju puno duži proces istraživanja prije kupovine jer možete točnije bilježiti same konverzije i ispravnije raditi atribuciju kanala i marketinških kampanja.

Do sada smo samo spomenuli da je naš interni server mjesto na koje podaci dolaze nakon čega se prosljeđuju drugim alatima i servisima. No ne znači da nemate fleksibilnost napraviti sa podatkom koji šaljete prema sebi točno ono što želite. Možda prema svojem serveru šaljete neke privatne podatke koje ne smijete slati prema Google Analyticsu. Prije nego proslijedite podatke, možete filtrirati stvari koje su višak i poslati samo ono što želite. Na taj način imate puno veću kontrolu nad podacima jer alati dobivaju samo one informacije koje želite poslati, ne nužno sve ono što ti alati skupljaju sami ako se postave. 

Pored svega navedenog, dodatna mogućnost odnosno opcija koja se pruža je proširivanje podataka na webu sa drugim podacima. Pošto se podaci sa weba šalju prvo prema serveru, na serveru se može napraviti i spajanje raznih setova informacija sa drugim setovima informacija koje već imamo u nekoj drugoj bazi podataka (CRM, ERP, razni drugi alati).

Recimo da imate SKU proizvoda koji se kupuje - možda želite dodatno povezati informaciju o tome kolika je marža za taj proizvod prije nego podatak pošaljete prema Facebooku? Takva informacija bi vam mogla uvelike pomoći u optimiziranju kampanje i održavanju željene razine profitabilnosti.

Za kraj, ali ne manje važno - sigurnost. S obzirom da se svi podaci šalju prvo prema serveru, na serveru možemo definirati privatne podatke (ID-eve alata, Secret API keys itd.) koje bi kod klasičnog klijentskog praćenja trebali učiniti dostupnim svima prilikom samog učitavanja web stranice. 

Ukratko, postoji jako puno dobrih razloga zašto serversko praćenje ima smisla. No idemo vidjeti i neke razloge zašto to možda i nije za vaš konkretan slučaj.

Prvo i osnovno, serversko praćenje košta. Nije besplatno kao klijentsko praćenje tako da realno nije za svakog. Za ljude sa limitiranim budžetima definitivno će se pokazati kao preskupo rješenje. Konkretno, produkcijska konfiguracija Google Clouda košta 40$ mjesečno za 1 server. Google preporuča barem 3 instance servera kako bi se smanjio rizik od gubitka podataka u slučaju bilo kakvih problema.
Ovisno o količini posjetitelja koje imate na webu i različitih servisa na koje šaljete podatke, cijena može biti i nekoliko stotina dolara mjesečno. 

Pored cijene održavanja vlastitog servera (točnije više njih), dodatna cijena je i u implementaciji. Naime, postavljanje praćenje preko servera je nekoliko razina kompleksnije i potrebno je tehničko razumijevanje procesa i alata. Također, koncept SST-a je još i relativno nov tako da ne postoji puno ljudi koji to znaju napraviti, a pogotovo ispravno. Dodatno, samim time ne postoji toliko materijala i uputa kako nešto napraviti kao što je to slučaj kod klijentskog praćenja. 

Pored toga, teže je “debuggirati” bilo kakve izazove/probleme na koje možete naići prilikom same implementacije. Razni alati, ekstenzije i slično još nisu otišle toliko daleko kao u slučaju klijentskog praćenja tako da je često puno teže pronaći razlog zašto se nešto ne ponaša onako kako bi htjeli. Tako nešto definitivno utječe na vrijeme potrebno za samu implementaciju (nažalost, realnost je takva da ne ide uvijek sve savršeno po planu).

Za kraj, mnoge platforme još ne podržavaju praćenje na strani poslužitelja. Vjerojatno će se popis istih eksponencijalno širiti sa vremenom, no trenutno još postoji vjerojatnost da neke stvari koje bi htjeli pratiti na strani servera jednostavno ne možete, odnosno morate se zadovoljiti sa klijentskim načinom praćenja.
 

U ovom uvodnom SST blogu, prošli smo osnovne prednosti i nedostatke serverskog praćenja. Potrebno je napraviti analizu koji su vam konkretni benefiti, odnosno što točno dobivate implementacijom SST-a. Je li za vaš konkretan slučaj prednost koju dobivate jača od nedostataka? Ukoliko je, javite nam se kako bi mogli neformalno popričati o mogućnostima server side tagginga na vašem projektu!